Grupa za analizu i kreiranje javnih politika i Centar za javnu upravu, lokalnu samoupravu i javne politike Fakulteta političkih nauka uz podršku Fondacije Konrad Adenauer i Vlade Švajcarske, organizovali su sedmi po redu, seminar Dana javnih politika na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, 25. i 26. oktobra 2019. godine. Tokom dva dana seminara, više od 80 učesnika diskutovalo je na teme participacije mladih u procesu donošenja odluka, o prilikama za mlade u javnoj upravi, odgovornosti javne administracije, kulturi sećanja i mnogim drugim temama.

Seminar su otvorili: Tamara Vukov ispred Grupe za analizu i kreiranje javnih politika, Norbert Beckmann-Dierkes iz Fondacije Konrad Adenauer, Saša Miler iz Ambasade Švajcarske Konfederacije u Republici Srbiji i  Darko Nadić ispred Fakulteta političkih nauka.

„Ovo je sedma godina kako organizujemo ovaj seminar, sa glavnim ciljem da se mladima približi ova praktična politikološka veština, ali i konkretne sektorske javne politike u Republici Srbiji. U tom duhu, ove godine nam je posebna misija da doprinesemo uspostavljanju kulture dijaloga.“ rekla je Tamara Vukov i poručila da: „želimo da pokažemo kako se diskutuje o važnim društvenim pitanjima i na koji način se razmenjuju mišljenja“.

Saša Miler iz Ambasade Švajcarske Konfederacije u Srbiji je predstavila nastojanja i podršku ove države Srbiji u procesima demokratizacije i decentralizacije. „Javne politike treba da se kreiraju na osnovu kredibilnih činjenica i istraživanja, uz široko učešće svih građana. Glas mladih je vrlo važan u tom procesu i zato nam je drago što smo podržali GAJP u ovom projektu“, rekla je Miler.

“Konrad Adenauer Fondacija već godinama podržava mlade lidere i ponosni smo što smo deo i Dana javnih politika od prvog dana.” kazao je Norbert Beckmann-Dierkes, direktor KAS-a i naglasio da mu je posebno drago što su se Dani ove godine organizovali i u Nišu i Novom Sadu, sa ukupno više od 150 učesnika.

 

Prvo predavanje održao je državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak na temu „Perspektive mladih u javnoj upravi“. On je istakao da ministarstvo posvećeno radi na izmeni zakonodavnog okvira u oblasti državne uprave i lokalne samouprave: „Izmenili smo zakon o lokalnoj samoupravi, tako da su one dobile dobar deo poverenih nadležnosti, i ono što je važno je da su dobile nadležnost da se bave javnim politikama iz delokruga evropskih integracija, da uključuju građane u dijalog kod donošenja važnih odluka, i stavljen je naglasak na međuopštinsku saradnju kao najvažniji zadatak koji će lokalne samouprave imati u narednom periodu.“  Bošnjak je poručio mladima da budu aktivni, koriste prilike za volontiranje i praksu, i da kao aktivni građani daju doprinos ovim procesima.

“Skin in the game i javna administracija” naziv je predavanja koje je učesnicima održao profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Pavlović.  „Skin in the game znači da kao donosilac odluka, odnosno nosilac javne funkcije posedujete ulog u odlučivanju, odnosno snosite i lične posledice neke odluke. Najgore za društvo je kada donosite odluke o društvu ili grupi ljudi a da nemate “skin in the game”. objasnio je pojam profesor Pavlović i poručio: “tamo gde ne postoji jasna odgovornost i sankcije za nepostupanje po zakonu, odnosno “skin in the game”, ne možemo govoriti o dobrom društvu.” On je kroz veliki broj regionalnih i lokalnih primera istakao da je u većini slučajeva neophodno samo promeniti zakon i primenjivati sankcije da bi se u Srbiji uveo princip “skin in a game”.

Aleksandar Senić, član Opštinskog veća zadužen za investicije opštine Rača predočio je učesnicima kroz sopstveni primer na koji način mogu biti deo procesa donošenja odluka u Srbiji, i kroz primer politike razvoja poljoprivrede u opštini Rača pokazao na koji način se kreira, implementira i evaluira jedna sektorska javna politika na lokalnom nivou. Ovim predavanjem je završen prvi dan seminara Dani javnih politika.

 

Drugi dan seminara je otvoren predavanjem Stefana Janjića, urednika portala Fake News koji je slikovito predstavio medijsku stvarnost koju živimo danas i pokušao da pruži odgovor na pitanje „Da li medijskom politikom možemo da se borimo protiv lažnih vesti?.“ Stefan je ukazao da „ono što vidimo u medijima danas je samo jedan fragment stvarnosti. Bilo da je to štampa, elektronski mediji ili društvene mreže, lažne vesti su svuda oko nas.“ On je izneo podatak da se tokom 2018. u medijima čak 268 puta najavio rat , čime se širi panika među građanima i naglasio da je posebno zabrinjavajuće što mediji koji to rade dobijaju javno finansiranje. „Jedan od načina da se medijskom politikom izborimo sa lažnim vestima je da ovi mediji budu osuđeni od strane javnosti i nadležnih institucija, a posebno da im se uskrati novac svih nas – građana.“ zaključio je Janjić.

Poetičnom definicijom kulture sećanja kao „međuigre prošlosti i sadašnjosti“ Vera Mevorah najavila je panel pod nazivom „Uspostavljanje kulture sećanja u Republici Srbiji“, koji je i moderirala. Govornici u ovoj diskusiji bili su Stefan Radojković iz Muzeja žrtava genocida, Miloš Gajić ispred Ministarstva kulture i informisanja i Miško Stanišić iz organizacije Terraforming.

Miško Stanišić izdvojio je dva najveća problema u procesu uspostavljanja kulture sećanja: distrorziju (iskrivljenje) i manipulaciju istorijom. „Iskrivljenje istine nije laž, nego je polovična istina sa dodatkom, rezultat je puno gori nego da je laž. Poluistine je mnogo komplikovanije dokazati.“ Rekao je on i ukazao da „ti problemi služe pokušajima rehabilitacije ideologija koje stoje iza zločina, pravdanju zločina i odbacivanju sopstvene krivice i okrivljavanje drugih.“

Stefan Radojković pružio je učesnicima istorijsku perspektivu zločina koji su se dešavali u II Svetskom ratu istakao da je ključno da se kulturom sećanja bavimo institucionalno. „Došlo je do konsenzusa da mora postojati praktično rešenje za prostor Starog sajmišta. Institucionalno bavljenje temom smanjuje mogućnost za zloupotrebu, posebno emotivnih manipulacija trauma koje su ljudi doživeli. Velike su emocije u vezi ovog pitanja i onda je teško doneti racionalnu odluku, i zato je institucionalni put najbolji.“ rekao je Radojković.

„Staro sajmište je kulturno dobro, i memorijalni centar Staro sajmište će obuhvatiti prostor tog kulturnog dobra. Ako je nešto kulturno dobro, onda je to dobro od javnog interesa i sve ostalo je manje važno.“ kazao je Miloš Gajić i naglasio da „u proces izgradnje memorijalnog centra moraju biti uključene institucije, nevladin sektor, mediji, građani – ali ono što je najvažnije, žrtve i njihovi potomci.“ On je upoznao učesnike sa informacijom da je trenutno u izradi nacrt zakona o memorijalnom centru: „imajući u vidu kompleksnost stvarnosti oko ovog pitanja, država se odlučila za zakon koji bi uredio sui generis jer je to jedini način da se sprovede u stvarnosti ono što žele svi akteri.“

Svi govornici su zaključili da je važno da se ovaj memorijalni centar izgradi, ne samo kao mesto sećanja na žrtve već i kao prostor za edukaciju kako nam se ovakvi strašni zločini ne bi ponovili.

Centralna tema ovogodišnjih Dana javnih politika jeste „Participacija mladih u procesu donošenja odluka“ i na ovu temu smo razgovarali u sva tri grada – Novom Sadu, Nišu i Beogradu. Učesnici diskusije u Beogradu bili su: Andrej Bojić iz Ministarstva zaštite životne sredine, Draginja Vlk odbornica Srpske napredne stranke u Skupštini Grada Beograda,  Marko Kostić omladinski predstavnik u Upravnom odboru Regionalne kancelarije za saradnju mladih, Katarina Ruvidić, odbornica Demokratske stranke u Skupštini Grada Šapca a panel je i ovoga puta moderirao Vladimir Pavićević.

„Za mlade ljude je najvažnije da se pomire sa tim da je jako teško dobiti priliku da donosimo odluke u godinama u kojima smo, naše vreme dolazi. To je važno jer ako shvatimo, nećemo imati sujetu. Ali nije nemoguće, što takođe znači ne treba da odustanemo da pokušavamo.“ rekao je Andrej Bojić. Imajući u vidu da on trenutno obavlja odgovornu funkciju šefa kabineta u Ministarstvu zaštite životne sredine i da je politički aktivan duži period, želeo je posebno da poruči da: „kada smo mladi često zaboravljamo da imamo dve odgovornosti: odgovornost da donesemo odluku i drugu odgovornost, da pretrpimo kritiku. Ove dve stvari su najvažnije da bi mogli da učestvujete u procesu donošenja odluka.“

Odbornica u Skupštini Grada Beograda Draginja Vlk je poručila: „Participacija mladih zavisi od samih mladih. Onoliko koliko želite da učestvujete, toliko ćete prostora imati. Svaka ideja nas mladih odbornika u grupi SNS nailazi na dobar odziv čelnika grada.“ Ona je ukazala na to da „mladi ljudi koji su progresivni treba da utiču na svoju generaciju da budu aktivni. Globalizacija je napravila generacijski jaz i teško je uspostaviti međugeneracijski dijalog, zato mladi treba da se okrenu jedni drugima i podrže se međusobno“.

Marko Kostić predstavio je Regionalnu kancelariju za saradnju mladih i mogućnosti koje ova organizacija pruža za omladinski sektor. „RYCO je jedan od retkih organizacija koji ima princip komenadžmenta. Cilj je da se mladi nalaze na mestima odlučivanja gde se odlučuje o mladima“ kazao je Marko i poručio da „ako se mladi slože oko ciljeva, oni će se ispuniti. Ako nismo složni, teško ćemo moći da utičemo.“

„Postala sam odbornica sa 22 godine, kada sam u Šapcu izabrana na listi Demokratske stranke. Mene je za ulazak u politiku motivisala potreba da doprinesem društvu i odluci je prethodio aktivizam u lokalnoj zajednici“ rekla je Katarina Ruvidić, odbornica u Skupštini Grada Šapca. Ona je naglasila da smatra   „da u Srbiji danas ne postoji proces donošenja odluka, rekla bih da nemamo ni odluke – sve nam je dato, i za mnoge stvari u društvu nemamo pravo glasa i iskazivanja mišljenja. Mladi moraju da se bore za svoje mesto i da se izbore za glas u donošenju odluka.“

Nakon diskusije, pitanja i komentara učesnika, zaključak svih govornika bio je da je na mladima da se izbore za društvo koje žele. Bilo da je to kroz politički ili građanski aktivizam, mladi ne treba da čekaju da im neko drugi stvori preduslove za učešće u procesu donošenju odluka već da se udruže i delaju.